RETRO-RECENZIJA: Krvna osveta (Abril Despedaçado/Behind the Sun, 2001)

uloge: Jose Dumont, Rodrigo Santoro, Rita Assemany, Ravi Ramos
 Lacerda, Luis Carlos Vasconselos, Flavia Marco Antonio, Everaldo
 Pontes
 glazba: Ed Cortes, Antonio Pinto & Beto Villares
 scenarij: Karim Ainouz, Sergio Machado & Walter Salles (po romanu
 Ismaila Kadarea)
 režija: Walter Salles
 proizvodnja: BacFilmes/Videofilmes/Dan Valley Film AG/Haut et
 Court, Brazil/Francuska/Švicarska, 2001.
 distribucija: UCD
 trajanje: 105 '

Godine 1910. u pustoši sjeveroistočnog Brazila dvije obitelji negdašnjih robovlasnika nastoje održati svoje plantaže šecćrne trske. Brevesima ide posebno teško, jer nedostatak radne snage i niske cijene znače da cijela obitelj od jutra do sutra mora mukotrpno raditi na polju. Život Brevesa je ne samo težak, nego i kratak – jednom davno su se sa svojim susjedima Ferreirama porječkali oko zemlje, pala je krv i obje obitelji su otada u ratnom stanju. Nakon što su mu ubili starijeg brata, 20-godišnji Tonio (Santoro) je dobio dužnost da ga osveti tako sto će ubiti najstarijeg sina Ferreirinih. Nakon što to ucini, Ferreire, u skladu s običajima, proglašavaju jednomjesečno primirje nakon kojeg će Tonio biti ubijen. I dok se obitelj priprema za neumitno blizu njihove farme prolaze kola s putujućim zabavljačima – lijepom Clarom (Antonio) i njenim očuhom Salustianom (Vasconselos). Susret će biti kratak, ali poticajan za preživjele sinove Brevesovih – 10-godišnji nepismeni i neimenovani klinac (Lacerda) će na poklon dobiti na knjigu i početi sanjariti o moru, dok će se Tonio zagledati u Claru i početi razmišljati o tome da napusti farmu i tako prekine beskonačni ciklus krvne osvete.

Temeljena na romanu Ismaila Kadarea, uglednog albanskog književnika koji je opisao krvavu prošlost svoje domovine, Krvna osveta je imala mnoge sastojke punokrvnog art-hita. To se prije svega ima zahvaliti reputaciji Waltera Sallesa, brazilskog filmaša koji je svojevremeno dobio oskarovsku nominaciju za svoj Glavni kolodvor. No, dok je njegov prethodni film bio dosta uspješan prikaz brazilske sadašnjosti, njegov izlet u brazilsku prošlost i nije tako dobar. Razlog je prije svega u previše vjernoj adaptaciji romana – surova stvarnost sirotinje Rio de Janeira je bila ublazena humorom, dok je ovdje surova stvarnost brazilske ruralne provincije prikazana s ozbiljnošću dostojnom grčke tragedije. Rezultat je film u kojem se miješaju naturalizam, patos i gomila klišeja. Iako su nekoliko glumaca napravili dobar posao, prije svega mali Ravi Ramos Lacerda, te iako je fotografija Waltera Carvalha fino prenijela ljepotu brazilskih krajolika (odnosno nedostatak ljepote, da budemo precizniji), ritam filma je takav da će mnogim gledateljima film postati naporan davno prije prilično predvidljivog zavrsetka. A to je zbilja šteta, jer su teme kojih se dotakao film prilično zanimljive i, na žalost, aktualne čak i u našim, navodno prosvijećenim vremensko- prostornim koordinatama.

OCJENA: 5/10

NAPOMENA: Ovo je moja recenzija originalno objavljena u Usenet grupi hr.rec.film 13. svibnja 2003. Ovdje objavljena verzija sadrži sitnije korekcije.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s