Za vulkan i za potrese je krivo, naravno, globalno zatopljenje

Potres na Haitiju je, nakon cunamija 2004. godine, bio prvi događaj u kojem je u jednom relativno kratkom vremenu stradalo više stotina tisuća ljudi. Taj kataklizmički događaj je, dakako, potakao suvremene medije da za svako najbanalnije podrhtavanje tla bogu iza nogu koriste oznake “prijelomne vijesti”. I, naravno, bilo je za očekivati da će se borci protiv globalnog zatopljenja – uzdrmani Climategateom, fijaskom u Kopenhagenu i rekordno hladnom zimom – uhvatiti za potrese kao za slamku, koja je u međuvremenu narasla u “neoborivi dokaz” Lovelockove Gajine hipoteze.

Tu hipotezu – prema kojoj je Zemlja živi organizam, a ljudi nametnici koja dotična nastoji ukloniti raznoraznim klimatskim i geološkim katastrofama – je sada prihvatio CNN, barem u vidu komentara koji je napisao književnik Alan Weisman, poznat kao autor knjige Svijet bez nas. Weisman tvrdi da globalno zatopljenje izaziva potrese i vulkane i to tako što njime izazvano otapanje ledenjaka “naglo smanjuje pritisak na Zemljinu koru”, odnosno izaziva trajnu geološku nestabilnost.

Postoji velika vjerojatnost da će Weismanova teza o “Zemlji koja uzvraća udarac” naslijediti Goreovu Neugodnu istinu kao “znanstveno evanđelje” našeg doba.

KLM se ne boji vulkana i traži ukidanje zabrane leta

[picapp align=”left” wrap=”true” link=”term=volcano&iid=8560360″ src=”b/1/3/2/A_single_engine_48cd.jpg?adImageId=12551724&imageId=8560360″ width=”234″ height=”234″ /]

Nizozemski avio-prijevoznik KLM je objavio kako je, unatoč zabrani leta koji posljednjih dana paralizira Evropu, uspio u nebo podići jedan svoj putnički avion te ga – u eksperimentalne svrhe, bez putnika – provukao kroz opasni oblak vulkanske prašine. Nakon što se isti spustio, provjere motora i druge opreme su, prema KLM-ovim riječima, pokazale kako neke ozbiljne štete za letjelicu nema, pa stoga traži da se zabrana letova – koja avio-kompanije košta 200 milijuna dolara dnevno – ukine.

Peteru Hartmanu, direktoru KLM-a koji je osobno sudjelovao u tom eskperimentu, u zahtjevima za prekid zabrane leta priključio se i Steven Verhagen, potpredsjednik nizozemskog Udruženja pilota.

BBC, pak, javlja da su testove kroz vulkansku prašinu napravili ili namjeravaju napraviti British Airways, odnosno da ih je već napravila Lufthansa, a da rezultati testova navodno također ukazuju da je rizik od vulkanske prašine prenapuhan. British Airways najavljuje još pokusnih letova danas čiji će rezultati biti objavljeni sutra. Usprkos tome, većina britanskih avio-prijevoznika pretpostavlja da će zabrana leta ostati do četvrtka.

Brian Flynn, šef operacija Eurocontrola, odnosno evropske kontrole leta, tvrdi kako je zabrana opravdana, jer je riječ o “nepoznatom fenomenu” za koji nije bilo presedana u povijesti avijacije.

Sudeći po karti vulkanskog oblaka iznad Evrope koja se može vidjeti, avio-promet sam po sebi ne mora prestati, odnosno promjene zračnih struja mogu pojedine aerodrome učiniti operativnim. Jedina je “caka” u tome kako pogoditi najoptimalnije vrijeme, odnosno koordinirati raspored letova i alternativne (kopnene i pomorske) oblike prometa. Usprkos svih priča o Evropskoj Uniji, ova kriza je jasno pokazala da takvog sistema trenutno nema.

Vulkan natjerao norveškog premijera da državu vodi iPadom

[picapp align=”left” wrap=”true” link=”term=Stoltenberg&iid=1632272″ src=”b/7/6/b/Bill_Gates_World_9dd5.jpg?adImageId=12499067&imageId=1632272″ width=”234″ height=”156″ /]

Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane. Ta bi se izreka mogla mirne duše ovih dana primijeniti na Stevea Jobsa i Apple nakon što se ispostavilo da ono što predstavlja veliku nesreću za cijeli jedan kontinent predstavlja sjajnu poslovnu priliku za njegovu tvrtku.

Naime, kaos u zračnom prometu koji izaziva vulkan Eyjafjallajoekull je doveo do nekih izvanrednih, a samim time i neugodnih situacija i za neke VIP-ove kojima su transatlantska zračna putovanja banalna svakodnevnica. Među njih spada i norveški premijer Jens Stoltenberg koga je erupcija vulkana zatekla u New Yorku te natjerala da kao ozebli sunce čeka da se nebo iznad Evrope rašćisti kako bi se mogao vratiti kući. Srećom po Stoltenberga i Norvešku, vikinška nacija ipak nije paralizirana i to prije svega zahvaljujući najnovijem Jobsovom gadgetu. Kako izvještava New York Daily News, Stoltenberg bez ikakvih problema vodi redovne državne poslove na njujorškom aerodromu koristeći svoj iPad.

Koliko će kriza trajati ovisi prije svega o tome koliko će dugo trajati erupcija. Članak u New York Timesu sugerira da na to pitanje današnja znanost – za razliku od pitanja kolika će biti prosječna temperatura Zemlje za 100 godina ako se potpišu nekakvi sporazumi – nema odgovora.

Islandski vulkan prijeti – po drugi put u povijesti

[picapp align=”left” wrap=”true” link=”term=volcano&iid=8532121″ src=”3/0/d/5/A_plume_of_25be.jpg?adImageId=12480210&imageId=8532121″ width=”234″ height=”146″ /]

“Sva sreća da postoje copy i paste” je misao koja često pada na pamet novinarima i urednicima ovih dana. Da nema tog spasonosnog alata, morali bi se mučiti da svako malo ispisuju riječ “Eyjafjallajoekull” zaslužnu za tolike probleme koji su pogodili Evropu.

Naravno, vulkan koji izbacuje tolike količine pepela u atmosferu da obustavi zračni promet nad cijelim kontinentom će od mnogih biti protumačen kao još jedan dokaz da je dobra stara Gaja konačno odlučila “potaracati” svu ljudsku gamad sa svoje površine. Zaboravlja se pri tome da je količina stakleničkih plinova koji izbacuje Eyjafjallajoekull daleko veća nego kod svih aviona koje su Gajini sljedbenici nastojali prizemljiti u nastojanju da spase polarne medvjede.

Pitanje je što će biti s ovim vulkanom i kakve bi posljedice mogao imati. Postoji mogućnost da on ionako “zanimljiva” ekonomska vremena učini još “zanimljivijim”. To se temelji na iskustvima erupcije vulkana Laki na Islandu koja je trajala od lipnja 1783. godine do veljače 1784. godine.  Ona je za posljedicu imala smrt oko 25 % stanovništva na tom otoku, ali su posljedice po Evropu i ostatak svijeta bile još gore. To se prvenstveno odnosilo na otrovnu sumaglicu kojoj današnji znanstvenici pripisuju povećanu smrtnost kod ljudi i stoke, a koja je neko vrijeme čak natjerala brodove da ostanu u lukama. Isti taj vulkan je zaslužan i za ekstremno vrijeme sljedećih nekoliko godina koja je izazvalo velike probleme francuskoj poljoprivredi i, između ostalog, dosta doprinijelo političkoj krizi koja je eskalirala šetnjom do Bastille.

Potraje li ovaj islandski vulkanski cirkus, Evropi prijeti repriza ne samo tog “povijesnih događaja” nego i četvrt stoljeća krvoprolića koje je slijedilo.