uloge: Richard Chamberlain, Jaclyn Smith, Peter Vaughn, Denholm Eliott, Anthony Quayle, Yorgo Voyagis, Shane Rimmer glazba: Laurence Rosenthal scenarij: Carol Sobieski (po romanu Roberta Ludluma) režija: Roger Young proizvodnja: Warner, SAD, 1988. distribucija: Intercom Issa trajanje: 181'
Autor špijunskih bestselera Robert Ludlum je u svojoj plodnoj (i unosnoj) karijeri predstavljao zanimljivo vrelo inspiracije za filmaše s obzirom na veliku kolicinu akcije, nasilja i seksa u svojim romanima. No, s druge strane, taj je materijal čitateljima obično dostavljan u obliku neobično složenih zapleta za koje je medij televizijske mini-serije bio daleko zahvalniji od cjelovečernjeg filma. Slično se može reći i za njegovu najpopularniju i najpoznatiju knjigu, Bourneov identitet iz 1980. godine. Četrnaest godina prije nego što će postati predloškom prilično popularnog holivudskog ljetnog hita, taj je roman već obrađen u trosatnoj mini-seriji s Richardom Chamberlainom u naslovnoj ulozi. S obzirom da se film nedavno pojavio u našim kinima, tvrtka Intercom Issa je napravila dobar poslovni potez lansiravši DVD sa mini-serijom u naše videoteke.
Radnja filma počinje prilikom oluje na Mediteranu. Tajanstveni stranac (Chamberlain) završi na francuskoj obali s rupama od metaka u tijelu. Geoffrey Washburn (Eliott), lokalni liječnik koji ga je uspio pokrpati, otkriva da dotični ima još veće rupe u glavi – zbog šoka se više ne može sjetiti tko je. Jedini trag predstavlja broj računa u švicarskoj banci koji je bio kirurpki implantiran u njegovo tijelo. Nakon što se malo oporavio, anonimni junak će otići u Zürich i tamo otkriti da se zove Jason Bourne, da ima 15 milijuna US$, ali i da ga progone neki opasni tipovi. Stjecajem okolnosti, Bourne je prisiljen oteti kanadsku ekonomisticu Marie St. Jacques (Smith), koja bi mu trebala pomoći da pobjegne u Pariz. Tamo će mu se s vremenom početi vraćati sjećanja, a na temelju njih, kao i vlastitih ubilačkih sposobnosti, Bourne pocinje sumnjati kako je u prošlom životu bio nitko drugi do zloglasni super- terorist Carlos.
Svi oni koji su pročitali roman će vrlo brzo uvidjeti kako se scenarist Carol Sobieski prilično vjerno držao predloška (što mu, s obzirom na tri sata trajanja, i nije bilo tako teško). To se ne odnosi samo na događaje u samom filmu, nego i na glavnog negativca – Carlosa, neuhvatljivog ljevičarskog terorista kojemu su 70-tih i 80-tih pripisivane gotovo nadljudske sposobnosti (a koji danas trune u francuskom zatvoru). Vjernost predlošku, s druge strane, nije film učinilo previše dosadnim – režiser Roger Young je prilično vješto kombinirao dramsku ekspoziciju s brojnim scenama oružanih obračuna. Njih ovdje ima sijaset, a egzotične evropske lokacije su dobra kompenzacija za nedostatak eksplozija, auto-jurnjava i svega onoga što se danas podrazumijeva pod akcijskim filmom. S obzirom na količinu prolivene krvi, zatamnjenja koje je montažer ostavio za reklame su jedina stvar koju Bourneov identitet razlikuju od tipične akcijade iz tog razdoblja.
Richard Chamberlain, koji je najpoznatiji kao zvijezda sapunskih opera (Dr. Kildaire, Ptice umiru pjevajući) se čini pomalo neobičnim izborom za ulogu ubilačkog stroja. No, on se ovdje prilično dobro snašao u ne baš tako jednostavnoj ulozi čovjeka koji je ne samo lišen identiteta, nego i mučen sumnjama o vlastitoj moralnoj određenosti. S druge strane, američka televizijska zvijezda Jaclyn Smith (iz originalne postave Charliejevih anđela) nije baš najbolji izbor za ženu koja će stjecajem okolnosti postati Bourneova poslovna (i romantična) partnerica. Također, filmaši su Bourneov identitet doveli na granicu parodije prikazavši CIA-inu supertajnu “vladu u sjeni” kao hrpu bezazlenih staraca. No, kada se sve zbroji i oduzme, ljubitelji dobrog špijunskog trilera će imati više nego dovoljno razloga da budu zadovoljni ovim pomalo neobičnim primjerom američke televizijske produkcije.
OCJENA: 5/10
NAPOMENA: Ovo je moja recenzija originalno objavljena u Usenet grupi hr.rec.film 12. svibnja 2003. Ovdje objavljena verzija sadrži sitnije korekcije.
