Ne vjerujte baš svemu što čitate na Wikipediji

Wikipedija je jedna krasna stvar, koja u pravilu služi kao prilično brz i kvalitetan izvor informacija. Međutim, ponekad se dogode situacije u kojoj njena pouzdanost baš i nije na nekoj visini. One se obično tiču živih ljudi koje se iz raznih razloga – ponekad i iz wishful thinkinga – na njenim stranicama pretvara u mrtvace.

Wikipedia se tome nastojala oduprijeti uvevši pravilo – koje se, zasada, koristi samo na njenom engleskom izdanju – da anonimni korisnici ne smiju uređivati biografske članke o nekoj osobi na način da navode da je ona umrla. Zahvaljujući tome je prije par dana dogodilo da na engleskom izdanju Wikipedije članak o Brittany Murphy glumicu n tretira kao živu i zdravu bez obzira na to što su prije par sati sve svjetske agencije donosile vijest o njenoj smrti.

Međutim, pravila se očito nisu poštovala kada je u pitanju bio američki konzervativni radio-voditelj i utjecajni komentator Rush Limbaugh. Nakon što je Limbaugh za vrijeme odmora na Havajima osjetio bolove u grudima i bio odvezen u bolnicu u “teškom stanju”, Wikipedijin članak je nakon par sati objavio datum njegove navodne smrti (link na verziju članka s datumom smrti ovdje). Urednici se, doduše, mogu braniti s time da je za tu vijest postojala referenca, ali se ona odnosila na jedan pro-demokratski stranački “nabrijani” blog čija je autorica očito dozvolila da joj zla sudbina liberalima omraženog radio-voditelja pomuti granicu između onog što jest i što bi trebalo biti.

Wikipedija je, doduše, za manje od sat vremena ispravila svoju pogrešku. Ipak, ostaje pouka svim njenim čitateljima da njenim podacima pristupaju s oprezom, pogotovo kada su u pitanju materijali koji se tiču kontroverznih tema i pojedinaca.

To, dakako, važi i za ovaj blog. Uz savjet, s kojim ću zaključiti aktivnosti na Draxblogu VI za 2009. godinu, vjernim čitateljima želim sve najbolje u Novoj 2010.

Wikipedia gubi urednike

Svi korisnici i fanovi Wikipedije su posljednjih dana čuli jednu dobru i jednu lošu vijest.

Dobra vijest je u tome što se popularna on-line enciklopedija nalazi na izvrsnom 5. mjestu najposjećenijih web-stranica na svijetu, odnosno da ju je u proteklom godišnjem razdoblju posjetilo 20 posto više ljudi nego u prethodnom.

Loša je vijest u tome da je urednika – tj. dobrovoljaca bez kojih Wikipedia ne bi imala nikakv sadržaj – sve manje i manje. Statistike na Wikipediji na engleskom jeziku, koja je najveća i najposjećenija od preko 200 različitih jezičnih izdanja, tako govore da je u proteklom godišnjem razdoblju zabilježen gubitak od 49.000 redovnih, odnosno registriranih urednika. To nije prvi takav slučaj – godine 2008. je u istom razdoblju je nestalo 4900 urednika.

Desetorostruki porast urednika Wikipedije koji su odustali od projekta je, naravno, morao doći na naslovnice i postaviti pitanje “što se to događa s Wikipedijom”.

Odmah su ponuđeni određeni odgovori. Najjednostavniji je taj da Wikipedia postoji već osam godina, te da je u tom razdoblju broj i sadržaj članaka narastao do te mjere – englesko izdanje ih trenutno broji oko 3,3 milijuna – da se više jednostavno nema više o čemu pisati.

Drugo objašnjenje, koje se čini uvjerljivijim, temelji se na činjenici da je rast Wikipedije s vremenom sa sobom doveo brojne negativne posljedice, isto kao i pokušaji same Wikipedije da ih otkloni. To se prvenstveno odnosi na to da je Wikipedia istovremeno i megapopularna stranica a istovremeno (s manjim izuzecima) dozvoljava svakome da je uređuje. Naravno, to znači da će na sebe navući gomilu vandala i sličnih destruktivnih net-ličnosti, pa tako veliki dio posla za održavatalje Wikipedije otpada na “čišćenje” članaka od smeća, bilo da je riječ o grafitima, bilo nastojanjima da se legitimni enciklopedijski članci koriste kao besplatne reklame ili politikantski pamfleti. Proteklih godina je, nastojeći da zaustavi ili barem uspori te napade, Wikipedia razvila cijeli niz mehanizama i novih pravila uređivanja. Jedno od njih je, na primjer, zabrana anonimnim korisnicima u članke na engleskoj Wikipediji unose nove podatke o nečijoj smrti, a sa svrhom da se spriječi da Wikipedia objavljuje lažne podatke ili služi kao sredstvo za jeftine internteske psine vezane uz celebrityje. Sva ta pravila, dakako, rad na Wikipediji čine kompliciranijim i napornijim, te postupno isisivaju entuzijazam iz dotada oduševljenih sudionika projekta.

Priča o Wikipediji, prema tome, nije u ničemu bitno različita od onih u kojima neka “cool” ideja prestane biti “cool” čim postane institucija.