Manning imao pomagače?

Wikileaks – web-stranica koja je “provalila” niz po SAD i NATO ne baš ugodnih dokumenata vezanih uz rat u Afganistanu – posljednjih dana se čini predmetom ne baš ugodne propagandne ofenzive američkih vlasti i ratu sklonih medija. Afganistanski ratni dnevnik – kako se kolekcija od 90.000 dokumenata zove – je predmetom kritika zbog toga što su u njoj navedena imena i prezimena Afganistanaca koji su tajno surađivali s NATO-om i SAD i koji će, zajedno s obiteljima, zbog svega toga biti predmetom surove talibanske odmazde.

New York Times i Bijela kuća, pak, sada odbijaju tvrdnje Juliana Assangea, direktora Wikileaksa, da je preko njujorškog lista američkoj vladi ponudio 15.000 dokumenata sa spornim imenima kako bi dobio mišljenje o tome ugrožava li njihovo objavljivanje živote nevinih.

U međuvremenu Adrian Lamo, kalifornijski haker koji je izdao Bradleya Manninga, 22-godišnjeg vojnog obavještajca optuženog za “curenje” podataka, tvrdi kako je on za svoju operaciju “primio stručnu pomoć” od civilnih osoba, odnosno da mu je za prebacivanje tajnih podataka poslužio nekoliko stručnjaka u Bostonu, “najvjerojatnije povezanih s Wikileaksom”.

Londonski Telegraph je, pak, otkrio da je Manning već davno prije svog “nestašluka” pokazivao strast za politički aktivizam kakav se čini neuobičajenim za profesionalne vojnike. Manning je, naime, homoseksualac koji ne samo da nije krio svoje sklonosti, nego je sudjelovao na javnim demonstracijama protiv američke vojne politike “ne pitaj, ne govori” koja homoseksualnim pripadnicima oružanih snaga dozvoljava službu ali pod uvjetom da javno ne ističu svoju seksualnu orijentaciju. Na svojoj Facebook stranici je, pak, ispisao cijeli niz komentara u kojima žestoko kritizira američku vojsku i politiku.

Bit će prilično zanimljivo vidjeti kakve bi dalekosežne posljedice ova priča mogla imati na američku politiku. Nije isključeno da će afera Wikileaks umjesto zgražanja zbog rata u Afganistanu rezultirati zgražanjem zbog loše kadrovske politike i slabih sigurnosnih standarda američke vojske.

Obama pred opozivom svog zapovjednika vojske u Afganistanu?

General Stanley McChrystal, zapovjednik američkih vojnih snaga u Afganistanu, pozvan je u Washington kako bi predsjedniku Obami osobno objasnio “što je to pjesnik htio reći”, odnosno zašto je u članku za Rolling Stone pod nazivom  “Odmetnuti general”  ispljuvao njegovu politiku prema Afganistanu, kao i potpredsjednika Bidena i Karla Eikenberryja, američkog ambasadora u Kabulu. Članak će biti objavljen tek u petak, ali se general požurio ispričati, iako neki drže da mu to neće spasiti položaj.

Američki mediji su, pak, vrlo brzo zaključili kako je McChrystalov ispad samo odraz dubokih neslaganja unutar američkog vojnog i političkog vrha, odnosno da su Obamini suradnici po pitanju Afganistana podijeljeni na dvije frakcije. Jedna na čelu s ministrom Robertom Gatesom, a čiji je McChrystal član, zagovara da se u Afganistanu primijeni strategija slanja velikih pojačanja koja je prije tri godine koliko-toliko smirila Irak. Druga, kojoj je vođa potpredsjednik Joe Biden, zagovara povlačenje američke kopnene vojske koju bi trebale zamijeniti “kirurški” zrakoplovni napadi. Obama, koji svoje mjesto u Bijeloj kući duguje, između ostalog, time što je bio žestoki kritičar rata u Iraku i tražio hitno povlačenje, ima problem u tome što je rat u Afganistanu, za razliku od onog u Iraku, opisivao kao “dobar rat” koji se može i mora dobiti. Kada se ispostavilo da je pobjeda teža nego što se pretpostavljalo, Obama se našao u istoj “veseloj” situaciji u kojoj su se svojevremeno bili našli Nixon u Vijetnamu i Gorbačov u Afganistanu – s jedne strane povlačenjem mora okončati krvavi i sve nepopularniji rat, a s druge strane to mora sačuvati obraz jedne supersile i spriječiti da poraz izazove lančanu reakciju katastrofalnih razmjera.

Hrvatski mediji, uz par časnih izuzetaka, o svemu ovome, kao i o afganistanskom ratu uopće, šute kao zaliveni. Nije ugodno priznati da životi nekoliko stotina hrvatskih vojnika ovise o vojskovođama i političarima koji se svađaju poput djece u vrtiću.

Američki vojni obavještajac pritvoren zbog “curenja” snimke helikopterskog napada

Bradley Manning, 22-godišnji američki vojnik, trenutno se nalazi u Kuvajtu u pritvoru nakon što su ga pretpostavljeni osumnjičili kako je upravo on web-stranici Wikileaks “Collateral Murder” (Kolateralno ubojsto), sada već zloglasnu snimku američkog helikopterskog napada na civile u Bagdadu 2007. godine. Manninga je “izdrukao” Adrian Lamo, bivši haker kome se mladi vojnik hvalisao o tome da je, koristeći svoj položaj u vojnoj obavještajnoj službi, uspio doći u posjed stotina tisuća strogo povjerljivih dokumenata američkih obavještajnih službi, vojske i State Departmenta, te da ih planira distribuirati kako bi “javnost saznala za zločinačku aktivnost”.

Lamo je na osnovu Manningovih riječi i, kako sam kaže, “mučnog razmišljanja” zaključio kako bi njihovo objavljivanje dokumenata moglo ugroziti ljudsko živote. Poslije toga je kontaktirao FBI, te je nedugo nakon toga Manning uhapšen od strane američkog vojnog Odjela za kriminalističke istrage. Vijest o hapšenju je potvrdila njegova rodbina, kojoj je preko telefona dao svoju lozinku na Facebooku kako bi njegovi prijatelji saznali što mu se dogodilo.

Smatra se kako je Manning bio izvor koji je “provalio” snimke napada NATO-aviona na selo Garani u Afganistanu gdje je stradalo 100 civila, a koje se NATO, unatoč ranije najave, nije usudio pokazati javnosti. Također se vjeruje kako je Manning bio i jedan od izvora zaslužnih za mini-skandal vezan uz objavljivanje diplomatske korespondencije SAD i Islanda.

Manning tvrdi kako su dokumenti koje je razotkrio “razorniji od Climategatea”, odnosno da “u svakom diplomatskom predstavništvu SAD postoji skandal”. Bit će zanimljivo vidjeti da li će išta od toga vidjeti dana, odnosno hoće li “pikanterije” vezane za američko-hrvatske odnose, čak i kada budu provaljeni na Wikileaksu ili negdje drugdje, biti uopće spominjani od naših “hrabrih” i “nezavisnih” medija.

Objavljene video-snimke napadača na Fort Hood

Dr. Malik Nadal Hasan, 39-godišnji psihijatar i bojnik američke vojske, je trenutno jedini osumnjičenik za jučerašnji napad u bazi Fort Hood kada je poginulo 12 ljudi. Hasan je, prema onome što je upravo priopćeno na pres-konferenciji, nastrijeljen od strane civilne policajke, ali je preživio.

U nekoliko sati otkad se počelo spominjati Hasanovo ime, mediji su iskopali cijeli niz podataka o njemu. Najzanimljivije je to da je dotični bio psihijatar, i da mu je posao bio, između ostalog, psihološko i drugo savjetovanje vojnika koji su se vraćali iz Afganistana i Iraka. U Fort Hood je premješten nakon višegodišnje službe u washingtonskoj vojnoj bolnici Walter Reed (istoj onoj gdje se liječio Franjo Tuđman). Dio blogera špekulira kako je dr. Hasan premješten iz prestižne bolnice zbog loših ocjena u radu.

Prijatelji, rodbina, susjedi i poznanici tvrde da je posljednjih mjeseci često izražavao nezadovoljstvo američkom politikom, odnosno ratovima u Iraku i Afganistanu, tvrdeći da tamošnji muslimani imaju pravo dići oružje na “agresore”. Navodno je zbog tih stavova često ulazio u svađe sa svojim kolegama i suborcima.

UPDATE: Novo šokantno otkriće američkih medija jest da je dotični bojnik bio pod istragom federalnih vlasti zbog postova na Internetu u kojima izražava simpatije prema bombašima-samoubojicama.

CNN je, pak, objavio snimke bojnika kako samo nekoliko sati prije napada dolazi u lokalni dućan odjeven u tradicionalne muslimanske nošnje. Vlasnik dućana, inače arapskog podrijetla, tvrdi kako mu je to običaj, a da je nekada ulazio u liječničkoj kuti, a nekada u redovnoj uniformi. Tvrdi kako se bojnik ponašao sasvim normalno, te da je nekoliko puta bez uspjeha pokušao započeti konverzaciju na arapskom, da bi na kraju rekao da se najbolje ne snalazi, te su nastavili pričati na engleskom.

Dotični bojnik je, inače, podrijetlom iz Jordana, te je od samog rođenja bio musliman, što je demantiralo ranije tvrdnje da je riječ o preobraćeniku.

Blogeri su također otkrili da je izvjesna osoba s njegovim imenom bila dio specijalnog tima koji je Sveučilište Georgetown sastavilo kako bi pomogla prijenos vlasti u Bijeloj kući s Busha na Obamu.

Masakr u Fort Hoodu izveo bojnik preobraćen na islam?

Prema dosadašnjim podacima, u pucnjavi koja se danas dogodila u američkoj vojnoj bazi Fort Hood, poginulo je 12, a ranjeno 31 osoba. Baza, u kojoj živi 70.000 vojnika i oficira zajedno s obiteljima, je najveća američka vojna baza na svijetu.

Među žrtvama je navodni napadač, kao i jedan civilni policajac koji je intervenirao prilikom incidenta. Dvojica navodnih pomagača su pak uhapšena, bazom patrolira oko 400 naoružanih vojnika s ciljem da se uspostavi red, civilima je rečeno da ne izlaze iz kuća te da ne koriste mobitele i telefone osim za SMS-poruke, a lokalna bolnica je uputila poziv za darivanje krvi.

ABC News je, pak, objavio ime navodnog napadača koji je navodno bio naoružan s dva pištolja. Riječ je o bojniku Maliku Nadalu Hasanu koji je rodom iz Virginije, koji se preobratio na islam i koji je star između 39 i 40 godina.

Zasad nitko ne želi špekulirati da li je ili nije u pitanju terorizam, ali ime i biografski podaci ukazuju na tu mogućnost. Ukoliko se za dvojicu uhapšenih ispostavi da s ovim nemaju veze, može se pretpostaviti mogući spin – desničari će to opisati kao posljedicu prevelike “političke korektnosti” u vojnoj kadrovskoj politici, a ljevičari će tvrditi kako je bojnik “pukao” zbog bespotrebnih ratova u Iraku i Afganistanu.

S obzirom da je riječ o bojniku, mala je vjerojatnost da će se “spin” imati socijalnu notu, kao što bi bio slučaj da je napadač obični prašinar koji se regrutira iz redova crnaca, manjina i “white trash” sirotinje.

Sličan slučaj se, pak, zbio 2003. godine neposredno pred napad na Irak, kada je u Kuvajtu američki vojnik – musliman ručnom bombom ubio nekoliko svojih suboraca.

Objavljene talibanske snimke zarobljenog američkog vojnika

Talibani su objavili video-snimku američkog vojnika koji je 30. lipnja zarobljen u istočnom Afganistanu nakon što je zalutao pri izlasku iz vojne baze. Snimka traje 28 minuta i na samom početku talibani pokazuju pločicu s njegovim imenom. Također s njim vode intervju, postavljajući pitanja o tome što misli o ratu.

Poručnica bojnog broda Christine Stridenstricker, glasnogovornica Pentagona, izjavila je da joj je drago što je ovom snimkom potvrđeno da je nestali vojnik živ, ali da je jasno “da ga koriste u propagandne svrhe”. Satnik John Stock, glasnogovornik američkih snaga u Kabulu, objavljivanje snimke je nazvao “kršenjem međunarodnog ratnog prava”.

ABC je, inače, u svojoj snimci cenzurirala dijelove koji pokazuju ime dotičnog vojnika. Ovo postavlja neugodna pitanja, poput onog kako bi se u sličnoj situaciji ponijela HRT.

Talibani zarobili američkog vojnika u Afganistanu

U ratu i najbolje postavljeni planovi nikad ne prežive sudar sa stvarnošću. Tu lekciju, koju je na tako gorak način naučio njegov prethodnik, sada će iskusiti Barack Obama. Velika ofenziva američkih marinaca na talibansko uporište u afganistanskoj provinciji Helmand – najspektakularniji vojni pothvat otkako je Bijela kuća promijenila stanara – po pitanju publiciteta je zasjenjena incidentom koji se zbio u istočnoj provinciji Paktika gdje je lokalna talibanska mreža Haqqani danas zarobila jednog američkog vojnika.

Ovo je prvo uspješno zarobljavanje američkog vojnika nakon dvije godine ratova u Iraku i Afganistanu, a mreži Haqqani dobro dođe nakon što im je nedavno iz zarobljeništva pobjegao David Rohde, reporter New York Timesa.

Hrvatski mediji, naravno, o zbivanjima u Afganistanu ne govore previše. Jučer i danas za to možda imaju nekog opravdanja zbog daleko važnijih i kući bližih priča. S druge strane, u neka kod nas “mirnija” vremena se ignorirao talibanski rakteni napad na američku zrakoplovnu bazu Bagram gdje je poginulo 6 američkih vojnika; to što se u istoj bazi povremeno znaju pojavljivati pripadnici HV-a domaćim urednicima nije bilo od neke velike važnosti.