Hobiti možda ipak nisu bili stvorenja iz Tolkienove mašte, odnosno slavni pisac je ipak “iskopao” iz kolektivne podsvijesti čovječanstva i davno zaboravljenih sjećanja na vrijeme na homo sapiensi nisu bili jedini ljudi koji su hodali Zemljom. Takav zaključak se može izvesti ako se prihvate argumenti zagovornika homo florensisa, odnosno prihvati da ostaci kostura metar visokih ljudi pronađenih 2003. godine na indonežanskom otoku Flores pripadaju posebnoj vrsti, a ne drevnim homo sapiensima.
Znanstvenici su zaključili da najmlađi od tih ostataka datiraju iz razdoblja od oko prije 18.000 godina, što bi značilo da je homo florensis živio u vrijeme kada je njegov daleko viši i snažniji rođak homo sapiens već manje-više zavladao kompletnim područjem Starog svijeta, uključujući i Australiju, gdje prvi tragovi homo sapiensa datiraju od oko 40.000 godina. Ako se prihvati da je florensis posebna vrsta, to bi značilo da je nadživio daleko poznatijeg neandertalca za nekih desetak tisuća godina.
Međutim kada nešto izgleda predobro da bi bilo istinito – odnosno kada znanost otkrije dokaze o prapovijesnim hobitima nedugo nakon njihove megapopularne filmske inkarnacije – postoje sumnjičavci koji tvrde da ta stvar obično nije istinita. Tako su se javili skeptici koji smatraji da pronađeni ostaci zapravo pripadaju homo sapiensu, odnosno da se njegov relativno malen rast i drugi anatomski detalji mogu objasniti mikrocefalijom, Laronovim sindromom odnosno kretenizmom (fizičkom i mentalnom zakržljalošću izazvanom nedostatkom joda u prehrani).
Najnovija studija koju je napravio Colin Groves s Australskom nacionalnog sveučilišta će, pak, razveseliti hobitoljupce, s obzirom da tvrdi da ostaci s Floresa ne odgovaraju karakteristikama kretenizma. Dakle, hipoteza o florensisu u ovom trenutku izgleda “jača” nego što je izgledala prije nekoliko godina, iako će se na njenu konačnu potvrdu – kao i na neumitne rasprave na temu što je i tko je drevnim hobitima došao glave – morati još čekati.
