Moldova, službeno najsiromašnija zemlja Evrope, po svemu sudeći će ponovno birati svoju vlast, i to samo dva mjeseca nakon izbora čije su posljedice bili neredi s ljudskim žrtvama. Moldovski predsjednik Vladimir Voronjin nije uspio u svom naumu da kao svoju nasljednicu postavi premijerku Zinaidu Greceanii, odnosno skupi za izbor novog predsjednika nužnu tropetinsku većinu u parlamentu kojim dominira njegova Partija komunista Republike Moldove (PCRM).
Voronjin, koji je uz ciparskog predsjednika Dimitriasa Cristofiasa jedini (nereformirani) komunist na čelu jedne evropske države, dugo vremena je važio kao pro-evropski i pro-zapadni političar te je Moldova, dijelom zbog neraščićene situacije s pro-ruskom separatističkom regijom Pridnjestrovlja, bila dio prozapadnog bloka država GUAM (Gruzija, Ukrajina, Azerbejdžan, Moldova). Međutim, Voronjin u posljednje vrijeme se okreće Moskvi, što izaziva bijes kod mladih Moldovaca, koji pristup Evropskoj Uniji – bilo direktno, bilo kroz moguće ujedinjenje s članicom EU Rumunjskom – vide kao jedini izlaz iz siromaštva.
Pobjeda komunista na izborima je zato izazvala nerede prilikom kojih su demonstranti zauzeli parlament i ured predsjednika, ali je policija nakon nekoliko sati žestokih uličnih borbi ponovno uspostavila red. Voronjinova vlada je za nerede optužila rumunjsku tajnu službu, a među uhapšenima su bili i srpski državljani, inače članovi organizacije “Otpor” koja je srušila Miloševića, te sudjelovala u “obojanim revolucijama” kojima su uspostavljane prozapadne vlade u Ukrajini i Gruziji.
Voronjin, koji po ustavu mora napustiti položaj nakon dva mandata, ipak nije uspio osvojiti nužnu većinu, pa je opozicijski bojkot parlamentarnbe sjednice, odnosno neuspjeh da se postigne nužna većina za izbora Greceaniijeve, doveo do primjene ustavne odredbe po kojoj se parlament mora raspustiti te raspisati novi izbori.
