Komunisti izgubili izbore u Moldovi

“Moldova glasovima svrgnula posljednje komunističke vlastodršce u Evropi” je naslovnica kojom je londonski Guardian popratio rezultate jučer održanih izbora u toj bivšoj sovjetskoj republici. Partija komunista Republike Moldove (PCRM) je osvojila 45,1 posto glasova, odnosno 48 od 101 mjesta u parlamentu. Uz nju su prag od 5 posto prešle tri opozicijske stranke – Liberalno-demokratska stranka (16,29 posto), Demokratska stranka (12,61 posto) i Savez za našu Moldovu (7,37 posto) – koje zajedno imaju 53 od 101 mjesta, odnosno, ako žele mogu sklopiti većinu, a što su najavili.

Izbori su održani nekoliko mjeseci nakon što su na prethodnim izborima komunisti osvojili većinu, ali ne tropetinsku nužnu za izbor novog predsjednika. Ti su izbori, inače, bili obilježeni velikim neredima za koje je vlada predsjednika Vladimira Voronjina optužila rumunjske tajne službe, a prilikom kojih su vandalizirane vladine zgrade.

Nema sumnje da će današnji rezultat biti shvaćen kao veliki trijumf Zapada, s obzirom da je Voronjin posljednjih godina Moldovu, inače najsiromašniju zemlju Evrope, sve više okretao prema Rusiji, usprkos toga što Rusija svojom vojskom de facto održava nezavisnost odmetnute moldovske oblasti Pridnjestrovlje.

S druge strane, prilično je izgledno da Moldovu čekaju godine nestabilnosti, odnosno da bi situacija bila prilično slična onoj u Ukrajini nakon “narančaste revolucije”. Demokratska stranka, koja je ključna za uspjeh prozapadne koalicije, nastala je od PCRM-ovih disidenata, a njen vođa Valentin Lupu nije isključio mogućnost da uđe u koaliciju sa svojim bivšim drugovima, pod uvjetom da se Voronjin odrekne politike.

Ne treba, uostalom, zaboraviti da Guardianova naslovnica možda jest točna – PCRM je uistinu posljednja vladajuća komunistička partija u Evropi, ali je isto tako bila i prva koja se nakon sloma komunizma u Istočnoj Evropi vratila na vlast, osvojivši na parlamentarnim izborima 2001. godine vlast od nacionalističke desnice.

Oglasi

Moldova ide na nove izbore

Moldova, službeno najsiromašnija zemlja Evrope, po svemu sudeći će ponovno birati svoju vlast, i to samo dva mjeseca nakon izbora čije su posljedice bili neredi s ljudskim žrtvama. Moldovski predsjednik Vladimir Voronjin nije uspio u svom naumu da kao svoju nasljednicu postavi premijerku Zinaidu Greceanii, odnosno skupi za izbor novog predsjednika nužnu tropetinsku većinu u parlamentu kojim dominira njegova Partija komunista Republike Moldove (PCRM).

Voronjin, koji je uz ciparskog predsjednika Dimitriasa Cristofiasa jedini (nereformirani) komunist na čelu jedne evropske države, dugo vremena je važio kao pro-evropski i pro-zapadni političar te je Moldova, dijelom zbog neraščićene situacije s pro-ruskom separatističkom regijom Pridnjestrovlja, bila dio prozapadnog bloka država GUAM (Gruzija, Ukrajina, Azerbejdžan, Moldova). Međutim, Voronjin u posljednje vrijeme se okreće Moskvi, što izaziva bijes kod mladih Moldovaca, koji pristup Evropskoj Uniji – bilo direktno, bilo kroz moguće ujedinjenje s članicom EU Rumunjskom – vide kao jedini izlaz iz siromaštva.

Pobjeda komunista na izborima je zato izazvala nerede prilikom kojih su demonstranti zauzeli parlament i ured predsjednika, ali je policija nakon nekoliko sati žestokih uličnih borbi ponovno uspostavila red. Voronjinova vlada je za nerede optužila rumunjsku tajnu službu, a među uhapšenima su bili i srpski državljani, inače članovi organizacije “Otpor” koja je srušila Miloševića, te sudjelovala u “obojanim revolucijama” kojima su uspostavljane prozapadne vlade u Ukrajini i Gruziji.

Voronjin, koji po ustavu mora napustiti položaj nakon dva mandata, ipak nije uspio osvojiti nužnu većinu, pa je opozicijski bojkot parlamentarnbe sjednice, odnosno neuspjeh da se postigne nužna većina za izbora Greceaniijeve, doveo do primjene ustavne odredbe po kojoj se parlament mora raspustiti te raspisati novi izbori.