Posao iz snova u Denveru

Kada se danas čuje fraza “posao iz snova”, obično se misli na posao “otočnog pazitelja” na tropskog otoku Hamilton nedaleko od Australije. Međutim, taj posao sa sobom donosi izoliranost, kao i povremene rizike po život. Izrazu “posao iz snova” bi daleko više odgovarao opis radnog mjesta građanina Denvera poznatog po pseudonimu “William Breathes”.

Dotični gospodin, naime, prima plaću za redovnu i – što je u cijeloj priči vrlo važno – legalnu konzumaciju marihuane. “Breathesa” je unajmio denverski list “Westword” kako bi recenzirao vrste kanabisa koje se mogu naći na ulicama Denvera, odnosno specijaliziranim trgovinama. Iako je trgovina marihuanom u SAD ilegalna, Colorado i još nekoliko država, uglavnom na Zapadu, uspjelo je referendumima i na druge načine legalizirati trgovinu, posjedovanje i konzumaciju kanabisa ukoliko je ono “medicinski opravdano”.

“Breathes” je svoj “posao iz snova”, prema svjedočenju urednika Westworda, dobio zahvaljujući tome što ima diplomu iz novinarstva i što “za razliku od većine drugih kandidata” zna pravilno koristiti znakove za interpunkciju.

Sam “Breathes” je izjavio da mu nije mrsko to da je plaćen zato da postaje “high”, ali da je pravi razlog zašto je počeo konzumirati marihuanu 15-godišnja borba s kroničnim bolovima u želucu. Prema njegovim riječima, konzumacija marihuane mu je pomogla da više ne povraća.

Dakle, ovo možda je “posao iz snova”, ali za njega moraju postojati određeni preduvjeti koji “nisu iz snova”. Čaša meda ište čašu žuči, čak i u ovom slučaju.

Svjetska zdravstvena korupcija?

Prošlogodišnja pandemija svinjske gripe je predstavljala vjerojatno najspektakularniji primjer kako današnji mediji znaju svaku neugodnost pretvoriti u krizu kataklizmičkih namjera. Ono što je u svemu tome najnezgodnije jest da kada se ispostavi da je stvarnost ipak malo bolja od apokaliptičnih prognoza, javnost umjesto olakšanja osjeća prevaru na svoj račun i dužna je taj osjećaj izraziti kroz raznorazne teorije zavjere. A kada se takvih teorija zavjere nakoti, izvjesno je da će barem jedna, po načelu “ćorave kokoši i zrna”, izgledati kao da ima suvisle argumente.

Upravo se to događa s pričom o svinjskoj gripi, za koju danas sve više ljudi tvrdi da je bila dobra “fora” kojom se pune džepovi direktora farmaceutskih korporacija. Danas su objavljena dva izvještaja vezana uz pandemiju svinjske gripe – jedan od strane Odbora za društvena, zdravstvena i obiteljska pitanja Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope i jedan od strane medicinskog časopisa BMJ. Oba dolaze do zaključka kako je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prilikom svoje reakcije na izbijanje pandemije bila vođena prije svega savjetima medicinskih stručnjaka koji se nalaze na platnom popisu farmaceutskih tvrtki Roche i GlaxoSmithKline.

S obzirom da se na temelju takvih izvještaja mogu donositi svakakvi zaključci o mogućem sukobu interesa i dobroj staroj korupciji, bilo je očekivati da je SZO preko svojih predstavnika odbacio optužbe, ali i najavio kako će naručiti istragu koju bi trebali provesti nezavisni stručnjaci.

Jeffrey Levi, izvršni direktor neprofitne organizacije Trust for America’s Health, pak, ne vidi ništa loše u reakciji SZO na pandemiju, odnosno tvrdi kako je uvijek lako biti general poslije bitke. Ono što ga u svim istragama brine jest mogućnost da SZO-vi i drugi birokrati, poučeni kritikama koje su dobili u slučaju svinjske gripe, prilikom izbijanje nove krize istog tipa ne reagiraju na isti način, odnosno da čekaju da ljude bolest kosi kao snoplje prije nego što pokrenu nepopularne mjere.

U ovakvom i drugim slučajevima je ipak bolje drastično reagirati kada ne treba nego drastično reagirati kada treba. Par nepošteno zarađenih dolara u nečijem džepu nikako ne može biti prevelika cijena kada je u pitanju spašavanje svijeta od apokalipse.

SZO

Preminuo nobelovac zaslužan za Viagru

Robert Furchgott, američki znanstvenik koji je 1998. godine dobio Nobelovu nagradu za medicinu, danas je preminuo u Seattleu. Furchgottovo najvažnije otkriće jest supstanca u endotelijskim stanicama – koje čine krvne sudove – zvana EDRF – a koja omogućuje opuštanje krvnih sudova. Furchgott je EDRF otkrio 1978. godine, a godine 1986. otkrio da je njegov sadržaj dušični oksid. Time je omogućio farmakološka istraživanja koja su svoj najpoznatiji i najpopularniji rezultat pronašla u lijeku koji širi krvne sudove, a koji je poznat pod imenom Viagra.

Furchgott je preminuo u dobi od 92 godine. Iza sebe je ostavio tri kćeri, četvoro unučadi, jednog praunuka, ali i više nego zahvalne vršnjake, odnosno generacije muškaraca kojima “zlatne godine” više neće izgledati tako dosadne.

Pronađen lijek protiv Alzheimerove bolesti (opet)

BBC javlja, citirajući časopis Nature, kako je tim američkih znanstvenika uspio razviti lijekove – odnosno HDAC-inhibitore –  koji otklanjaju posljedice Alzheimerove bolesti kod miševa. Sve bi to bilo lijepo i krasno, ali prije nego što netko otvori šampanjac, dobro je prisjetiti se kako je takvih najava i tvrdnji bilo i prije. Članak dalje objašnjava kako je za očekivati kako će trebati oko deset godina prije nego što se  HDAC-inhibitori koriste na ljudima. To će vjerojatno biti prekasno za milijune kojima je taj – sada još uvijek hipotetski lijek – potreban sada.