Čeka li Ameriku izborna drama?

Utorak 19. siječnja bi Americi mogao prirediti izbornu dramu, daleko neizvjesniju i s mnogo dalekosežnijim posljedicama od onoga što se u Hrvatskoj rješava sutra. Birači Massachusettsa naime na taj dan odlučuju tko će odraditi ostatak mandata prošle godine preminulog Teda Kennedyja, odnosno zamijeniti Paula Kirka, koji je od strane demokratskog guvernera bio imenovan za v.d. senatora.

U normalnim okolnostima bi ta izborna trka bila formalnost, s obzirom da je liberalni Massachusetts jedno od tradicionalnih demokratskih uporišta. Međutim, čak je i ta liberalna utvrda osjetila efekte sve većeg nezadovoljstva Obaminim predsjedništvom kao i zdravstvenom reformom koja većini Amerikanaca – barem u onom obliku kroz koje ga pokušava progurati Obama – nije po volji. To nastoji koristiti Scott, državni tajnik Massachusettsa, koji se kao kandidat Republikanske stranke suprotstavio vrhovnoj državnoj odvjetnici Marthi Coakley, kandidatkinji Demokratske stranke.

U tome je zasad imao toliko uspjeha da je ispočetka ogromna prednost Marthe Coakley drastično srezana. Toga je svjesna i Demokratska stranka, pa je Kirk najavio kako će uprava države Massachusetts – kojom dominiraju demokrati – u slučaju Brownove pobjede njegov izbor za senator potvrditi tek 20 dana iza izbora. Razlog za to je čisto političke prirode. Obama je, naime, obećao da će novi zakon o zdravstvenoj reformi biti izglasan do njegove prve poslanice o stanju nacije krajem siječnja. Brown je, pak, najavio da će, ako bude izabran, glasati protiv zakona, a što bi demokrate i Obamu lišilo kvalificirane većine od 60 senatora.

Zanimljivo je da je Massachusetts bio daleko brži kada je u pitanju bio izbor Paula Tsongasa Jr. za kongresnika u jesen 2007. godine. On je potvrđen i zauzeo mjesto u Predstavničkom domu samo dva dana nakon izbora. Razlog je bio u nastojanju da se u tom domu nađe kvalificirana većina kojom bi demokrati zaobišli veto tadašnjeg predsjednika Busha na zakon o proširenju zdravstvenog osiguranja djece.

Bilo kako bilo, izbor republikanca za senatora u Massachusettsa bi predstavljao značajan udarac Obami i prilično jasan indikator onoga što demokrate čeka u studenom ove godine.

Oglasi

Kennedyjevo senatsko mjesto želi bejzbol-zvijezda Schilling

Nadan Vidošević nije jedini koji je danas najavio ulazak u izborni ring. Curt Schilling, 42-godišnji bivši bejzbolski pitcher koji je 2004. godine Boston Red Soxu donio dugo žuđenu titulu prvaka World Seriesa, na svom blogu je najavio kako razmišlja o tome da se kandidira za senatsko mjesto ispražnjeno smrću Teda Kennedyja.

Zakoni države Massachusetts, naime, propisuju da se nakon smrti ili ostavke senatora moraju raspisati novi izbori. Općenito se smatra kako bi oni trebali biti formalnost, s obzirom da je Massachusetts jedna od najliberalnijih američkih država gdje najbolje prolazi kandidati liberalne frakcije Demokratske stranke čiji Kennedy bio predstavnik. Jedino pitanje vezano uz izbore jest koji bi od članova dinastije Kennedy trebao istaći svoju kandidaturu. Razlog za neizvjesnost jest prije svega u tome što se Kennedyjevi ili nisu međusobno dogovorili, ili zbog fijaska Caroline Kennedy u pokušaju da je imenuju na mjesto Hillary Clinton više nemaju apetita za takve igre.

Schilling je, pak, zbog svog sportskog postignuća stekao ogromnu popularnost u Bostonu i Massachusettsu, ali je pitanje koliko će mu ta popularnost biti od koristi s obzirom da je po političkim stavovima sušta suprotnost Kennedyjevima. Iako nikada nije bio član nijedne stranke i sebe opisuje kao nezavisnog i neopredijeljenog birača, godine 2004. je sudjelovao u predsjedničkoj kampanji Georgea W. Busha a četiri godine kasnije radio za Johna McCaina.

U svakom slučaju, Schillingova kandidatura dolazi u prilično nezgodnom trenutku za demokrate, s obzirom da sada na Massachusetts i naizgled rutinsku kampanju moraju trošiti novac, ljudske i kreativne resurse umjesto na saniranje posljedica sve izvjesnijeg poraza koji je Obama doživio u pokušaju da provede zdravstvenu reformu u SAD. Taj je poraz, pak, doveo do tako drastičnog pada popularnosti Obame u SAD, da to više ne mogu ignorirati svjetski, pa ni hrvatski mediji.

RIP Ted Kennedy (1932 – 2009)

Američki mediji su upravo javili kako je Edward Moore Kennedy, 77-godišnji demokratski senator iz američke države Massachusetts, neslužbeni vođa liberalne ljevice u Demokratskoj stranci, prije nepunih sat-dva preminuo u svom domu Hyannis Portu nakon dugotrajne borbe s tumorom mozga.

Kennedy je široj javnosti poznat kao mlađi brat ubijenog predsjednika Johna F. Kennedyja, odnosno kao neslužbeni patrijarh jedne od najmoćnijih i najpopularnijih političkih dinastija u SAD. Mjesto njenog poglavara je naslijedio nakon što je njegov karizmatski stariji brat Robert godine 1968. ubijen u atentatu za vrijeme predsjedničke kampanje. Prije toga je 1962. godine bio izabran na Johnovo mjesto u Senatu koje će držati do smrti.

Kao patrijarh Kennedyjevih, Edward, poznatiji po nadimku “Ted”, se smatrao najizglednijim kandidatom za povratak dinastije u Bijelu kuću. Međutim, taj je san godine 1969. prekinut kada se nakon jedne uredske zabave u mjestu Chappaquidick njegov automobil s puta skrenuo i završio u rijeci. Kennedy je uspio isplivati, ali njegova mlada suputnica po imenu Mary Jane Kopechne nije, a za što su vlasti saznale tek nekoliko sati kasnije. Incident se pretvorio u skandal, jedan od prvih koji će Teda pratiti sljedećih nekoliko godina i koji je upropastio njegove šanse za Bijelu kuću – na vidjelo su došla sklonost piću i obiteljski problemi, koji su doveli i do razvoda s prvom suprugom, nešto dotada nezamislivo za ambicioznog katoličkog političara. Kennedyjevu reputaciju po tom pitanju nije poboljšao njegov sin Patrick, kongresnik koji je nekoliko puta završio u klinici za odvikavanje od alkohola.

Međutim, nakon što se 1992. godine ponovno oženio, Kennedyjeva politička karijera je doživjela novi uzlet. Svjestan da neće postati predsjednik, zadovoljio se mjestom jednog od najutjecajnijih senatora i “lava liberalne ljevice”. Upravo zahvaljujući njegovoj podršci je Obama godine 2008. uspio među stranačkim pravovjernicima potući Hillary Clinton i postati predsjednik. Obama je također, makar nakratko, uspio ostvariti Kennedyjeve snove izborom predsjednika, te kongresne i senatske većine kojom dominira lijevo i liberalno krilo Demokratske stranke.

Kennedyjeva smrt će, pak, malo zakomplicirati političku situaciju u SAD, gdje se Obama nakon početne euforije suočio s padom popularnosti, odnosno zaustavljanjem ili propašću nekih od svojih najvažnijih zakonodavnih inicijativa. To je uključivalo i uvođenje općeg i javnog zdravstvenog osiguranja čiji je Kennedy bio glavni zagovornik, a koje, sudeći po anketama, Amerikancima previše “ne leži”. U samoj državi Massachusetts će se morati održati izvanredni izbori koji će Demokratskoj stranci, usprkos izgledne pobjede u toj tradicionalno liberalnoj državi, mogu donijeti nepredviđeni trošak i komplikacije. Sam Kennedy je nastojao izbjeći pozvavši zakonodavce Massachusettsa da izmijene državni zakon, odnosno umjesto izvanrednih izbora dozvole guverneru da imenuje privremenu zamjenu. Zakon o izvanrednim je, inače, demokratska većina u Massachusettsu donijela 2004. godine kako bi spriječila da u slučaju pobjede senatora Kerryja na predsjedničkim izborima tadašnji republikanski guverner Mitt Romney imenuje republikansku zamjenu. Kennedy, kome je pozlilo na Obaminoj inauguraciji, je zbog vlastitog narušenog zdravlja nastojao tu inicijativu progurati što brže, ali ga je preduhitrila smrt.