U Kaliforniji više “domaćih” nego imigranata?

Ove godine se u SAD održava popis stanovništva. Njegovi rezultati još nisu poznati, ali to nije spriječilo Los Angeles Times da, na temelju demografske studije USC-a, već počne špekulirati o mogućim statistikama. Najnoviji tekst tako govori da će u Kaliforniji 2010. godine – po prvi put nakon dugo vremena – većinu stanovnika činiti domoroci, odnosno osobe rođene u samoj Kaliforniji, dok će imigranti činiti manjinu.

Brojke koje citira LAT, doduše, na prvi pogled ne izgledaju tako spektakularno. Prema njima je Kalifornija najveći udio stranih imigranata imala 2007. godine kada su činili 27,4 posto stanovništva. Tri godine kasnije se on smanjio na tek 26,6 posto. Udio rođenih Kalifornijaca u stanovništvu, koji je 1980. godine iznosio 40,8 posto, trideset godina kasnije iznosi 54 posto.

Članak USC-ove brojke prije svega tumači ekonomskom recesijom kao i za vrijeme Busha pojačanim naporima da se zatvore granice, ali i sve manjim prirastom stanovništva u Meksiku. Tvrdi se kako mase meksičkih “ilegalaca” koji uspiju prijeći granicu nakon otprilike mjesec dana zaključe kako u današnjoj Kaliforniji ne mogu pronaći posao, pa se vraćaju kući ili pokušavaju pronaći koricu kruha u nekoj od drugih američkih država.

Ako je takvo stanje u najkulerskijoj, najprosperitetnijoj i najpropulzivnijoj državi 20. stoljeća, pitanje je što tek čeka ostatak zapadnog svijeta.

Oglasi

Paul Haggis napušta scijentologe zbog navodne homofobije

[picapp src=”9/a/a/3/DVF__Vanity_e0ee.jpg?adImageId=6780175&imageId=6445536″ width=”234″ height=”156″ /]

Hollywood je jučer pogodila vijest koja bi se mogla okarakterizirati kao za tu sredinu neuobičajen ideološko-politički potres. Ziggy Kozlowski, glasnogovornik “Oscarom” nagrađenog scenarista i režisera Paula Haggisa, poznatog po filmu “Crash” i jednog od najutjecajnijih ličnosti, potvrdio je autentičnost pisma u kojemu Haggis prekida sve veze sa Scijentološkom crkvom čiji je dugogodišnji član bio. Kao povod za napuštanje Crkve Haggis navodi njeno odbijanje da se sudjeluje u naporima da se porazi ustavni referendum kojim je prošle godine zabranjen istospolni brak u Kaliforniji. Pismo, čiji se tekst prije nekoliko mjeseci pojavio na blogu koji se bavi scijentologijom, također kritizira Crkvu zbog toga što javno negira kontroverznu politiku “diskonekcije” – odnosno traženja od svojih članova da prekinu sve veze s anti-scijentološki nastrojenim prijateljima i rodbinom.

Scijentološka crkva, koju je osnovao SF-pisac L. Ron Hubbard, ima oko 10 milijuna članova širom svijeta, ali su među njima najpoznatiji upravo holivudski glumci, scenaristi i režiseri, a Hollywood predstavlja jedno od njenih najčvršćih uporišta. Haggis, koji je, prema vlastitim riječima član Crkve 35 godina, je šutnju prilikom prošlogodišnjeg referenduma protumačio kao prešutnu podršku referendumu čiji su glavni zagovornici bile konzervativne organizacije i Mormonska crkva.

Referendum, je, inače, izazvao provalu bijesa u tradicionalno liberalnom i ljevičarski nastrojenom Hollywoodu, gdje je Prijedlog br. 8 – kako se ta inicijativa službeno zove – poslije odlaska George W. Busha iz Bijele kuće postala novo oličenje zla koje se mora ukloniti po svaku cijenu.

Tommy Davis, direktor Centra za slavne osobe Scijentološke crkve, kome je pismo bilo upućeno, javno je negirao Haggisove navode, rekavši kako je “u pitanju nesporazum”, odnosno da se scijentolozi “zalažu za građanska i prava manjina, s obzirom da su i sami manjina”.

Haggisov izlazak se može shvatiti kao politički potres zbog toga što on predstavlja promjenu ravnoteže sila u suvremenom Hollywoodu. Naime, 2006. godine je za mnoge iznenađujući uspjeh Haggisovog “Sudara” u utrci za “Oscare”, odnosno neočekivani poraz “Planine Brokeback” protumačen kao demonstracija moći Scijentološke crkve u odnosu na holivudski gay lobi. Haggis svojim izlaskom iz Scijentološke crkve koga tumači navodnom homofobijom bi trebao jasno demonstrirati čija će riječ u Hollywoodu odsada biti posljednja.

Sud potvrdio zabranu istospolnih brakova u Kaliforniji

Vrhovni sud Kalifornije je sa 6 glasova “za” i 1 glasom “protiv” donio presudu kojom se potvrđuje rezultat prošle godine održanog referenduma kojim su u toj državi zabranjeni – prije toga odlukom istog suda legalizirani – istospolni brakovi. Sud je, međutim, koristeći činjenicu da referendumski prijedlog po tom pitanju nije bio dovoljno jasan, također donio odluku da će 14.000 istospolnih brakova sklopljenih prije izglasavanja referenduma ostati valjano.

To je solomonsko rješenje bilo očekivano od većine pravnih stručnjaka. Presuda je, inače, donesena po tužbi koje su podnijele kalifornijske gay organizacije, tvrdeći kako famozni Prijedlog 8 predstavlja tako drastično mijenjanje kalifornijskog Ustava da ga se moralo izglasati po kvalificiranom postupku, odnosno uz dvotrećinsku većinu u kalifornijskoj skupštini (gdje većinu, naravno, drže gay-friendly liberalni demokrati kojima tako nešto ne pada na pamet), a ne samo većina birača. Većina komentatiora je, pak, držala da se Vrhovni sud ipak neće usuditi direktno ići protiv najdemokratskije i najneposrednije izražene volje građana Kalifornije. U tom smislu su davane i izjave od strane samih sudaca.

Time je, barem privremeno, završena saga koja se ispočetka iskazala kao neočekivana posljedica kandidature Baracka Obame za američkog predsjednika, a kasnije izazvala pravljenje crnih lista u Hollywoodu, vandaliziranje objekata Mormonske crkve i javno razapinjanje Miss Kalifornije.

Trump spasio titulu “politički nekorektnoj” Miss Kalifornije

Donald Trump, vlasnik licence za Miss SAD, donio je još jednu dramatičnu odluku kojom “problematična” nositeljica naslova ipak zadržava svoju tijaru. Carrie Prejean, Miss Kalifornije i prva pratilja Miss SAD, ipak će nositi svoje titule usprkos toga što su nedavno “izronile” fotografije na kojima se dotična pojavljuje u toplesu. TMZ je, pak, nedugo nakon Trumpove odluke “iskopao” još nekoliko “sočnih” fotografija koje datiraju iz vremena prije nego što je Prejeanova – o trošku samog izbora – sebi dala povećati grudi.

Problem s Prejean, naravno, nije bio u fotografijama niti bi u tom slučaju Trumpova odluka izgledala tako dramatičnom. Trump je prije par godina isto tako dramatično spasio titulu Miss SAD Tari Conner nakon što je otkriveno kako je dotična nedugo nakon izbora imala problema s drogom i alkoholom.

Cijela afera sa slikama je, zapravo, posljedica “gabule” u koju se Prejeanova uvukla kada je 19. travnja prilikom izbora za Miss SAD odgovarala na pitanja žirija. Jedan od članova žirija je bio i znameniti Perez Hilton, celebrity bloger homoseksualne orijentacije i samozvana “Kraljica svih medija”. On je Prejeanovu tada upitao što misli o istospolnim brakovima. Prejeanova, koja sebe opisuje kao “evangeličku kršćanku”, je rekla kako vjeruje da je “brak institucija koja može postojati samo između muškarca i žene”.

Prejean, koja se prije toga smatrala favoritom za osvajanje titule, morala se zadovoljiti ulogom Prve pratilje. Sama Prejean je poslije tvrdila kako su je upravo njene riječi koštale mjesta Miss SAD. To je, neposredno nakon samog izbora, više nego eksplicitno potvrdio i sam Hilton, nazvavši je “glupom kujom” a kasnije je časteći još “sočnijim” epitetima. Čak se i sama direkcija izbora Miss Kalifornije morala ograđivati od tih “politički nekorektnih” stavova.

Nije trebalo dugo da se zahukta kampanja protiv Prejean, što kroz osude od strane svih relevantnih ličnosti američke industrije zabave, što zbog intenzivno kopanje svih kompromitirajućih detalja iz prošlosti Prejeanove. Kada su toples-fotografije – čednije od onih koje je objavio TMZ – konačno pronađene, zagovaratelji oduziumanja titule su dobili daleko manje kontroverzni argument od “problematičnih” stavova. Prejeanova je, tvrde oni, ignoriranjem tih detalja iz svoje prošlosti narušila ugovorne obveze s direkcijom izbora za Miss, pa, stoga mora predati titulu.

Trump je, pak, jučer možda stvari stavio na svoje mjesto obrazloživši odluku da Prejeanova zadrži titulu. Naime, stavovi Carrie Prejean definitivno nisu “na liniji” koju promovira američka LGBT zajednica i njoj više nego skloni medijski establishment. Međutim, ti su stavovi identični onima koje je, između ostalog, za vrijeme prošlogodišnje kampanje iznosio današnji predsjednik Barack Obama.

Čak, štoviše, ako je suditi po rezultatima prošlogodišnjeg referenduma o istospolnim brakovima, Prejean je po tom pitanju samo odrazila većinsko mišljenje stanovnika države koju je predstavljala na izboru za Miss SAD.

I, konačno, od teze o licemjerju, odnosno o nespojivosti tvrdnji o vlastitim kršćanskim načelima s poziranjem u provokativnim pozama, daleko je važnije pitanje slobode govora, odnosno zloporabi “političke korektnosti” i ustanovljivanja novog “verbalnog delikta” u naoko prosvijećenim Sjedinjenim Državama. Prejean zbog nesklada između onoga što je nekada radila i što danas govori možda može biti shvaćena kao licemjer, ali je daleko licemjernije razapinjanje na križ mlade misice za istu stvar zbog koje nitko ne bi digao ni šapta protiv trenutnog mesijanskog predsjednika.