Zemljo (Indijo) otvori se…

English: Narendra Modi in Press Conference
Narendra Modi (izvor: Wikimedia Commons)

Jučerašnji dan je bio prilično zanimljiv (i ne baš ugodan) za sve one koji zbivanja na hrvatskog medijskoj sceni prate iz nekog šireg konteksta. Ono što je svuda u svijetu predstavljalo glavnu ili barem jednu od glavnih vijesti je gotovo u potpunosti (uz nekoliko časnih izuzetaka kao što su HRT i Nova TV) ignorirano od vodećih hrvatskih novina i internetskih portala.

Ovo, dakako, nije prvi takav slučaj. Međutim, gotovo je zapanjujuće da gotovo nitko tko radi ili vodi hrvatske medije nije obratio pažnju na to da se promijenila vlast u najmnogoljudnijoj svjetskoj demokraciji, ekonomskoj i nuklearnoj velesili. Ili se potrudio da joj da makar protokolarni tretman kada se već nije smatrala dostojnom naslovnica koje mame prosječnog čitatelja hrvatskih webova.

Za to, doduše, postoje određena objašnjenja, makar u obliku hipoteza različite razine uvjerljivosti. Ovdje ću navesti nekoliko njih:

1) Samocenzura izazvana unutarnjopolitičkim imperativima, prije svega vezanim uz predstojeće europske izbore. Većina hrvatskih etabliranih medija je, što iz ekonomskih, što iz ideoloških, što iz kadrovskih razloga, orijentirana prema političkoj opciji lijevog centra koja se obično vezuje uz trenutnog premijera. Sada, u trenutku kada toj opciji prijeti ne baš ugodni izborni debakl, nije zgodno podsjećati da se slične stvari događaju i kvantitativno i kvalitativno “jačim” igračima, a što indijska Kongresna stranka i Rahul Gandhi definitivno jesu u odnosu na SDP i Zorana Milanovića.

2)Samocenzura izazvana vanjskopolitičkim imperativima, ovaj put vezanim uz eskalaciju  novog Hladnog rata. Hrvatski mediji moraju pokazati kako Hrvatska čvrsto stoji uz svoje zapadne saveznike te da nema nikakve primisli da će itko iz Hrvatske u sukobu koji predstavlja svojevrsni globalni remake Domovinskog rata, dati podršku istočnim zlikovcima, odnosno izraziti sumnju da će njegov ishod biti drukčiji nego onaj u Hrvatskoj 1990-ih. A takve bi sumnje, na primjer, moglo izazvati objavljivanje vijesti da je Indijom zavladao tip kome su, između ostalog, i zbog svojih antiameričkih izjava godinama službeno priječili pristup na američko tlo i koji nije štedio hvale prema Putinu i njegovoj politici.

3)U većini hrvatskih redakcija sjede, odnosno novinarske i uredničke poslove obavljaju potpuno neobrazovani i nesposobni kadrovi, kojima čak ni dostignuća moderne civilizacije kao što su Google i Wikipedija nisu od nekakve pomoći pri pokušaju da napišu čak i najjednostavniju vijest. A njihovim kolegama koji raspolažu tim elementarnim novinarskim vještinama je, pak, prethodnih desetljeća oprao mozak Hollywood sa svojom romantičnom hipi-vizijom Indije kao zemlje “produhovljenih” pacifističkih vegetarijanaca koje ne zanimaju neke tako prizemne stvari kao što su politika, a da o stvarima kao što su vjerski sukobi, terorizam i ratovi sa susjedima i ne govorimo. S obzirom da se ono što se u proteklih mjesec dana događalo u Indiji (da, izbori u Indiji traju preko mjesec dana) ne može pomiriti s takvom slikom, oni na nju poput kompjutera u nekadašnjim trash SF-filmovima, odnosno s riječima “Does not compute”.

Primjena Hanlonove britve na ovu situaciju treće objašnjenje čini nekako najuvjerljivijim. Ali ono je isto tako i najdepresivnije. Prethodna dva – koja ovaj fenomen pripisuju nekakvim vanjskim faktorima – daju određenu nadu da bi relativno jednostavna promjena okolnosti ili nečije politike mogla riješiti taj problem i spriječiti da se slične gluposti ponavljaju u budućnosti. Posljednje objašnjenje, koje pretpostavlja da je uzrok problema u samim medijima, ukazuje na kroničnu bolest za koju teško da će se, čak i u nekim povoljnijim situacijama, mogao pronaći adekvatni lijek.

Enhanced by Zemanta
Oglasi

Na indijskim parlamentarnim izborima vodi Kongresna stranka

Kongresna stranka, koja je Indijom upravljala najveći dio vremena od nezavisnosti 1947. godine, po svemu sudeći je osigurala još pet godina vlasti nad najmnogoljudnijom svjestkom demokracijom. Prvi rezultati izbora za Lok Sabhu – koji su se, s obzirom na nevjerojatno veliki broj birača morali održavati preko mjesec dana u pet faza od 18. travnja do 13. svibnja – ukazuju kako će Kongresna stranka premijera Manmohana Singha te njeni saveznici ostvariti bolje rezultate od očekivanih, odnosno održati vlast. Nade opozicijske nacionalističke stranke BJP da će smijeniti Singha su se izjalovile, jer su komunisti i druge lijeve stranke organizirane u tzv. Treću frontu – a koju je BJP vidio kao koalicijskog partnera – katastrofalno podbacili.

Neki od BBC-jevih reportera i komentatora, pak, drže da bi se svjetski mediji ipak trebali suzdržati od toga da odmah proglašavaju pobjedu Kongresa, s obzirom na iskustva s ranijih izbora, kada su prvi rezultati bili slab indikator konačnih rezultata. Izlazne ankete su, inače, ukazale na daleko tješnju borbu između Kongresa i BJP.

Inače, jedna od karakteristika ovih izbora jest da se na suprotnim stranama nalaze dva unuka Indire Gandhi, odnosno potomci političke dinastije koja desetljećima upravlja Kongresnom strankom, a samim time i Indijom. Kongresnu stranku kao prijestonasljednik predstavlja Rahul Gandhi, sin Sonje Gandhi, odnosno Rajiva Gandhija, premijera ubijenog 1991. godine. Na drugoj strani je Varun Gandhi, sin Sanjaya Gandhija, sina Indire Gandhi stradalog u avio-nesreći 1980. godine. On se na izborima natječe kao kandidat BJP, te je imao problema s govorima koje neki tumače kao širenje mržnje prema muslimanima.

Ako se trendovi pokažu istinitim, svjetska tržišta i Zapad bi trebala odahnuti, s obzirom da je indijska vlada pod Kongresom počela graditi čvrsto savezništvo sa SAD, izazivajući bijes kako nacionalista tako i komunista. Zanimljivo će biti i to da ekonomska kriza, po svemu sudeći, nije imala velikog efekta na najmnogoljudniju svjetsku demokraciju.