Slovački predsjednik uložio veto na Zakon o patriotizmu

[picapp align=”left” wrap=”true” link=”term=Ivan+Gasparovic&iid=1944355″ src=”2/f/5/5/bd.JPG?adImageId=11465430&imageId=1944355″ width=”234″ height=”308″ /]

Prije nekoliko godina u hrvatskim medijima se dosta govorilo o Ivanu Gašparoviču, predsjedniku Slovačke. Razlog je bio u prozaičnoj činjenici da mu je otac bio Hrvat. Danas se o Gašparoviču a i o Slovačkoj vrlo malo govori, a glavni razlozi su u tome što Gašparovičeva Slovačka, usprkos članstva u EU, nije “na liniji”, odnosno, kao i mnoge države-članice EU ne odgovara viziji “europejstva” kakvu promiče hrvatski politički establishment. Tako je Slovačka, za razliku od Hrvatske, odbila priznati Kosovo, a tu je i vladajuća koalicija koju čine bivši komunisti iz stranke Smer te ekstremno desna ultranacionalistička stranka SNS.

Gašparovič će možda ponovno steći nešto svoje popularnosti u medijima nakon današnje odluke da stavi veto na nedavno izglasani Zakon o patriotizmu. Odredbe zakona, koji je vlada Roberta Fica donijela na prijedlog partnera iz SNS-a, nalažu da od 1. travnja sve slovačke škole radni tjedan počnu intoniranjem slovačke himne, kao i da svaka učionica mora biti ukrašena slovačkim zastavama i grbovima. Zakon je izazvao burne kontroverze, najviše zbog straha da će pokvariti tradicionalno loše odnose između slovačke većine i mađarske manjine, koje nije popravilo ni članstvo njihovih matičnih država u EU.

Gašparovič je, pak, izjavio da podržava zakon, ali da je na njega stavio veto iz čisto tehničkih razloga. Prema njegovom mišljenju u Slovačkoj zbog recesije jednostavno nema financijskih sredstava za nabavku razglasa preko kojih bi se intonirala himna kao i za nove zastave i grbove. Zakon bi sada trebao ići u parlament gdje bi se trebao doraditi s amandmanima u rujnu.

BBC, pak, nudi cinično tumačenje kako je Gašparoviča u tom smislu “pritisnuo” Fico koji se na taj način nastoji indirektno distancirati od kontroverznog zakona koga su mu “skuhali” problematični koalicijski partneri.