uloge: Reese Witherspoon, Josh Lucas, Patrick Dempsey, Candice
 Bergen, Mary Kay Place, Fred Ward, Jean Smart, Ethan Embry,
 Melanie Lynskey, Courtney Gains, Mary Lynn Rayskub, Rhona
 Mitra, Nathan Lee Graham
 glazba: George Fenton
 scenarij: C. Jay Cox (sinopsis: Douglas J. Eboch)
 režija: Andy Tennant
 proizvodnja: Touchstone, SAD, 2002.
 distribucija: Continental
 trajanje: 108 '

Sve donedavno su mladi Hrvati u SAD vidjeli oličenje svih najpozitivnijih ideala – zemlju temeljenu na demokraciji, nezamislivom blagostanju, odnosno toleriranju različitosti, koje se najčešće manifestiralo u hedonističkim slobodama dovedenih do krajnjih granica. Najjasnije oličenje tih sloboda bio je svjetonazor propovijedan u holivudskim filmovima, odreda smještenim u velike metropole i odreda s mladim, lijepim, liberalnim i slobodoumnim protagonistima čija su suprotnost bili negativci u obliku starih, konzervativnih, bigotnih seljačina i republikanaca. No, stvari su se promijenile, prvo nakon izbora Georgea W. Busha za predsjednika, a zatim nakon napada na WTC i u američkoj kolektivnoj psihi je došlo do velikog obrata. I Hollywood je postao svjestan toga da mu publika ima nove prioritete pa je počeo servirati filmove u kojima se slave vrijednosti “malog” Amerikanca – obitelj, rad, red, disciplina, služenje Bogu i domovini. Jedan od prvih filmova koji pokazuje naznaku takvih kretanja jest romantična komedija Šminkerica sa sela.

Protagonistica filma je Melanie Carmichael (Witherspoon), mlada, sofisticirana i nevjerojatno uspješna modna kreatorica s Manhattana. Slavu i bogatstvo će joj upotpuniti veza s Andrewom Henningsom (Dempsey), najpoželjnijim američkim neženjom – zgodnim sinom Kate Hennings (Bergen), bogate i utjecajne gradonačelnice New Yorka s predsjedničkim ambicijama. No, kada joj Andrew ponudi zarucnički prsten i mediji o tome počnu spekulirati, Melanie je odjednom svjesna problema za kojeg je smatrala da je dio njene prošlosti. Naime, prije nego što je postala bogata i uspješna Njujorčanka, Melanie je život provela u malom alabamskom gradiću Pigeon Creeku i bila udana za zgodnog, ali siromašnog i nerafiniranog lokalnog ljepotana Jakea Perryja (Lucas). Zgađena nedostatkom perspektiva života na tom mjestu, napustila je muža, stvorila novi život i identitet, ali isto tako zaboravila na formalnosti poput razvoda. Stoga je nakon dugo vremena prisiljena vratiti se svojim korijenima, ali kratki boravak radi razvoda braka će se malo produziti – Jakeu ne pada na pamet dati joj razvod, barem ne prije nego što mu se supruga sjeti svojih korijena i toga da ga je smatrala muškarcem svog života. Melanie se s vremenom počinje prisjecati sretnih dana djetinjstva i shvaća da život u malom gradu ipak ima nekih svojih čari. U međuvremenu Andrew se daje u potragu za svojom zaručnicom, nesvjestan problema koje će joj stvoriti.

Najzanimljivija stvar kod Šminkerice sa sela jest u tome što daje prikaz modernog američkog društva koji je samo prije par godina bio nezamisliv. Mali, provincijski gradovi su umjesto oličenja rasizma, bigotnosti, nedostatka perspektive odjednom postali ne samo ugodna mjesta za život, nego i moralno superiorna hladnim i licemjernim metropolama. Čak je i postavljanje zastava Konfederacije i evociranje svijetlih robovlasničkih i buntovničkih tradicija (u obliku rekonstrukcije bitaka iz građanskog rata) pokazano s nesmiljenim simpatijama. No, najveći šok dolazi kada gledatelji spoznaju da je najveći negativac u filmu – licemjerna gradonačelnica, svojevrsni klon Jackie Kennedy i Hillary Clinton – izrijekom potvrđena kao članica Demokratske stranke, organizacije koju su holivudski filmaši tretirali poput lickog medvjeda.

No, ako se zanemare ideoloska svrstavanja, Šminkerica se sela ne predstavlja ništa što gledatelji nisu vidjeli već prije. Scenarist C. Jay Cox i režiser Andy Tennant (Brak na brzaka) nam serviraju uobičajene klišeje američke romantične komedije, uključujući cak i obvezni lik homoseksualca (Ethan Embry) kao najboljeg mogućeg prijatelja ženske protagonistice. Dotični je poslužio ne samo kao ustupak još uvijek moćnom holivudskom gay lobiju, nego i kao prilika da se pokaže kako je i nova Bushova Amerika ipak tolerantna prema manjinama – kada glavna protagonistica prokaže njegovu seksualnu orijentaciju usred zadimljene seoske krčme, jedina reakcija od strane pivom napumpanih lokalnih macho đikana će biti blagonaklono tapšanje po ramenu. No, to je jedan od uvjerljivijih elemenata scenarija, barem u usporedbi s glavnom postavkom filma prema kojoj je uspješna i bogata protagonistica spremna žrtvovati sve radi nastavka života s gubitnikom u besperspektivnoj provinciji. Tome svemu treba dodati i uobičajenu boljku americkih romanticnih komedija – nedostatak humora. Reese Witherspoon je sa svojim sjajnim komičarskim talentom uspijevala spasiti i naizgled beznadežne zaplete i likove (Plavuša s Harvarda), ali je Šminkerica sa sela čak i za nju predstavljala preveliki izazov. Jedino što je Witherspoonova uspjela jest da film učini gledljivim i ništa vise od toga. Riječ je o filmu koji će biti zanimljiv jedino povjesničarima kulturnih trendova, dok će ga publika početi zaboravljati čim izađe iz kina.

OCJENA: 3/10

NAPOMENA: Ovo je moja recenzija originalno objavljena u Usenet grupi hr.rec.film 13. svibnja 2003. Ovdje objavljena verzija sadrži sitnije korekcije.