RECENZIJA: Izumiteljica: Krvava prijevara (The Inventor: Out for Blood in Silicon Valley, 2019)

Ako postoji nešto što smo doznali u ovom desetljeću, a što bi nas sve trebalo uznemiriti, onda je to spoznaja da Silikonska dolina sve manje predstavlja rješenje, a sve više dio svjetskih problema. Naime, bez obzira na sve opravdane pohvale za izume i kreativno korištenje suvremene tehnologije kojima su ljudima širom svijeta živote učinili eksponencijalno boljim, američki tehnološki giganti poput Facebooka, Applea i Googlea su s vremenom počeli pokazivati svoju izuzetno tamnu stranu, koja se odražava bilo kroz njihov monopolistički položaj koji će s vremenom početi gušiti sve inovacije, bilo kroz besramno špijuniranje i prodaju povjerljivih podataka vlastitih korisnika, bilo kroz sve snažniju i često krajnje arbitrarnim i laicima sve manje pojmljivim kriterijima temeljenu cenzuru. Problem divova Silikonske doline, međutim, nije neka velika aberacija, kako u odnosu na širi kontekst američkog kapitalizma, tako i odnosu na samu Silikonsku dolinu, gdje su korporacije koje dominiraju današnjim svijetom čine tek nekolicinu sretnika koji su izvukli dobitne srećke na socijaldarvinističkoj lutriji. Većinu kompanija Silikonske doline, kao i većinu poduzeća u Amerci i manje-više svakoj zemlji temeljenoj na tržišnoj ekonomiji, čine gubitnici. Priče o neuspjesima i porazima, međutim, rijetko kada čine zahvalan materijal za novinske članke ili filmove, i to se obično dogodi tek kada specifičan splet karaktera i okolnosti stvori veliki spektakl koji će dovesti do naslovnica. Jedan takav primjer je predmet dokumentarnog filma Izumiteljica: Krvava prijevara.

Naslovni lik je Elizabeth Holmes, američka poduzetnica koja je do prije par godina uživala reputaciju jedne od najuglednijih ličnosti američkog poslovnog svijeta i od strane medija bila slavljena kao jedan od rijetkih primjera žene koja je uspjela doći na vrh velike američke tehnološke tvrtke, a danas se smatra izvorom najvećeg skandala u povijesti Silikonske doline. Odrasla u obitelji uglednih i imućnih liječnika, Holmes se od malih nogu počela zanimati za znanost i tehnologiju te za vrijeme studija na elitnom sveučilištu Stanford započela sa istraživačkim radom. On će je godine 2004. potaći da napusti sveučilište i osnuje tvrtku koja će kasnije postati poznata kao Theranos. Holmes je za svoj i cilj svoje tvrtke postavila pronalazak i proizvodnju uređaja koji bi iz uzorka krvi iz prsta bio u stanju izvesti najsloženije testove i pomoći liječnicima i pacijentima da dobiju kvalitetne i, prije svega, brze dijagnoze. Theranos je sa svojom idejom bio jedan od mnogobrojnih “start-upova” koji djeluju u Silikonskoj dolini, ali se među njima od 2013. godine brzo počeo isticati upravo zahvaljujući Holmes koja se, pažljivo njegujući metode poslovanja, ali i imidž svoga velikog uzora Stevea Jobsa, iskazala nevjerojatnu sposobnost da za svoju ideju pridobije članove američke i svjetske poslovne, političke i medijske elite. To je rezultiralo panegiricima “ženskom Jobsu” u tisku i na televiziji, kao i brojnim generalima i uglednim državnicima u upravnom odboru, te još uglednijim investitorima koji su u njenu tvrtku uložili na milijarde dolara. Jedini problem za Holmes je, pak, bio taj što njen uređaj jednostavno nije bio u stanju izvoditi testove na onako brz i kvalitetan način kako što je ona obećavala, odnosno zahtijevao daleko više truda, novaca i vremena nego što bi se to moglo očekivati od samozvanog genija. Kada je godine 2015. članak istraživačkog novinara Johna Carreyroua u “Wall Street Journalu” postavio neka neugodna pitanja, Holmesin imperij se počeo raspadati poput kule od karata, a javnost, pa i neki njeni najfanatičniji poklonici, s vremenom počeli shvaćati da je u pitanju jedna velika prijevara.

Alex Gibney, koji je režirao film, se posljednje desetljeće i pol nametnuo kao jedan od vodećih američkih autora dokumentaraca, a pri čemu su mu specijalnost postali skandali, uključujući, dakako, one vezane uz kriminal bijelih ovratnika. Izumiteljica je velikim dijelom slična njegovom prvom značajnijem djelu Enron: Najpametniji momci u sobi iz 2005. godine, a koji je bio posvećen zloglasnoj energetskoj tvrtki čiji je spektakularni kolaps temeljen na prijevari dioničara uspio zasjeniti tek napad 11. rujna. Razlog za sličnost možda i nije tako slučajan, jer je Holmesin otac neko vrijeme bio jedan od Enronovih potpredsjednika. Gibney u slučaju Theranosa koristi sličan postupak, odnosno nastoji priču ispričati velikim dijelom koristeći riječi same Holmes, mada ona iz razumljivih razloga nije neposredno sudjelovala u produkciji ovog dokumentrca. Tu se za autora sretnom okolnošću pokazala izuzetna sklonost Holmes za samopromociju, koja je ostavila brojne snimke intervjua, TED predavanja, pa čak i Theranosov propagandni film koji je bio režirao “Oscarom” nagrađeni autor dokumentaraca Errol Morris. Gibney na temelju toga, kao i brojnih razgovora s novinarima i bivšim uposlenicima, gradi sliku ličnosti koja je imala najiskrenije i najplemenitije namjere i uistinu vjerovala u ono što radi, ali također imala i neke prilično loše uzore. To se prvenstveno odnosi na Thomasa Edisona, izumitelja i poduzetnika koji Amerikanci vole slaviti kao nacionalnog junaka i simbola svega dobrog što mogu donijeti znanost i kreativni genij u sprezi s kapitalizmom, ali kojeg isto tako oni upućeni u biografiju Nikole Tesle teško mogu opisati kao pozitivca. Gibney je u filmu nastojao pokazati paralele između Edisona i Holmes, odnosno sugerirao kako su se oboje koristili nekim ne baš najmoralnijim metodama i često javnosti i investitorima govorili bezočne laži. Razlika je, dakako, što je Edison nakon brojnih neuspjeha konačno ipak uspio izumiti žarulju za praktičnu upotrebu, a Holmes je nakon isto toliko godina i milijardi ulupanih dolara stvorila jedno veliko ništa, a tek zahvaljujući sretnom spletu okolnosti bila spriječena da neispravnim uređajem riskira živote desetaka, a možda i stotina milijuna pacijenata širom svijeta.

Izumiteljica stoga može poslužiti kao važno i prilično aktualno upozorenje o tome kako čak i Silikonska dolina, koja se dugo smatrala imunom na korupciju i nesposobnost koja muči stupove današnjeg svijeta, dio problema i da su tamo istinski geniji na rukovodećim položajima prije izuzetak nego pravilo. Holmes je tako godinama uspijevala neke od najpametnijih i najiskusnijih ljudi, pa i cijelu javnost, povlačiti žedne preko vode. Međutim, to nikada ne bi mogla da joj u tome nisu pomogli mediji, koji su, kao i ona sama, više voljeli vjerovati u ono što žele vjerovati umjesto stvarnog stanja stvari, pa je tako “ženski Jobs” dugo vremena bio neupitan. Gibney u filmu nije uspio adekvatno pokazati taj širi kontekst, ali bez obzira na to, Izumiteljica je film koji se itekako pogledati i koji daje jednu zanimljiv, iako prilično uznemirujući pogled na današnji svijet.

IZUMITELJICA: KRVAVA PRIJEVARA

(THE INVENTOR: OUT FOR BLOOD IN SILICON VALLEY)

režija: Alex Gibney

proizvodnja: HBO, SAD, 2019.

trajanje: 119 min.

OCJENA: 8/10

Oglasi