KAUBOJI uloge: Saša Anočić, Živko Anočić, Rakan Rushaidat, Matija Antolić, Hrvoje Barišić, Nikša Butijer, Ivana Rushaidat scenarij: Tomislav Mršić režija:Tomislav Mršić proizvodnja: Kabinet, Hrvatska, 2013. trajanje: 107 '
Hrvatska kinematografija se ne može pohvaliti nekom impresivnom veličinom i o njoj se, zapravo, malo toga može reći. Ali među time se može pronaći i to da danas definitivno bolje izgleda nego što je bio slučaj prije deset ili dvadeset godina. Hrvatski filmaši se sve hrabrije nose s izazovima koje predstavlja ograničeno tržište, ovisnost o državnim subvencijama te tradicionalna (i s obzirom na prethodna iskustva sasvim opravdana) nesklonost domaće publike. Zbog toga se među malobrojnim ostvarenjima može pronaći žanrovska i tematska raznovrsnost, a možda je blizu i dan kada će neki sretni autor uspjeti napraviti ono što već duže vrijeme predstavlja Sveti graal hrvatskog filma – komediju koja je uistinu smiješna i zabavna. “Kauboji” Tomislava Mršića su naslov koji se možda najviše približio tom idealu.
To i ne bi trebalo predstavljati neko posebno iznenađenje, jer je riječ o adaptaciji izuzetno popularne kazališne predstave Saše Anočića. Film je od predstave preuzeo i glumačku postavu, uključujući Anočića koji se pojavljuje u ulozi nominalnog protagonista, kazališnog redatelja Saše koji će nakon mnogo godina vraća u rodni grad kako bi napravio uslugu gradonačelniku (Butijer) koji želi simbolički obnoviti njegov devastirani kulturni život. Sašin projekt je kazališna predstava čiji bi sadržaj i temu trebao improvizirati sa lokalnim amaterskim glumcima. Ubrzo se ispostavi kako je interes za predstavu tako malen da je Saša prisiljen uzeti sve kandidate koji su se pojavili na audiciji, a to su u pravilu društveni marginalci s očiglednim manjkom glumačkog iskustva i talenta i viškom slobodnog vremena. U takvim okolnostima se kao najjednostavnija podloga predstava nameće vestern s jednostavnom pričom o sukobu dobra i zla, te se neiskusni glumci s vremenom počnu poistovjećivati s arhetipskim likovima. U međuvremenu se Saša mora suočiti ne samo s nerazumijevanjem svog sponzora, nego i mnogo ozbiljnijim problemima.
Jedan od glavnih izazova svakom filmašu koji nastoji adaptirati kazališnu predstavu jest kako uvjeriti publiku da ne gleda kazališnu predstavu. Tomislav Mršić, koji je prije “Kauboja” bio zapažen kao autor dokumentaraca, taj je problem nastojao riješiti time da zbivanjima na pozornici da jedan širi i mnogo mračniji kontekst. Film vješto koristi sumorne industrijske lokacije i vječno oblačno nebo, te sugerira kako se radnja odvija na prostoru devastiranom ratom i postkomunističkom tranzicijom čije su implicitne žrtve i sami protagonisti – pogođeni siromaštvom, etničkim i drugim predrasudama, kriminalom ili drugim stvarima koje su ih odvele na rub društva. Uz Mršićevu režiju veliki adut filma predstavlja i glumačka ekipa koje je uloge usavršila na pozornici u prethodnih pet godina, te koja ih bez problema tumači na velikom ekranu.
Nastojanje da se “Kauboji” učine “pravim” filmom se također odrazilo i kroz to da likovi dobiju podlogu koje nije moglo biti u kazališnom predlošku. U slučaju redatelja Saše to je dovelo do ne baš najsretnijeg podzapleta vezanog uz njegove obiteljske i druge probleme, a koji nepotrebno razvlači film. Pred kraj su mračni tonovi toliko izraženi da “Kauboji” velikim dijelom gube žanrovsko određenje komedije, a završnica skreće u vode patetike i predvidljivosti karakteristične za hollywoodsku konfekciju. Tako i ovaj hvaljeni film ponovno pokazuje ono što predstavlja fatalnu boljku hrvatskih filmskih komediografa – nesposobnost da sačuvaju žanrovsku čistoću, odnosno preveliku sklonost začinjavanja humora s patetikom i kontraproduktivno inzistiranje na nekakvoj ozbiljnosti. To, dakako, ne znači da “Kauboji” ne zaslužuju publiku. Čak i oni gledatelji koji previše ne mare za hrvatski film će u njemu pronaći izuzetno zabavne i duhovite scene, kao i uživati u sjajnim glumačkim nastupima. Mada su mogli biti bolji, “Kauboji” pokazuju kako stvari u domaćoj kinematografiji definitivno idu nabolje.
OCJENA: 7/10
NAPOMENA: Ovo je moja recenzija za Aktual, objavljena u broju od 23. listopada 2013. Ovdje objavljena verzija je autorska (dakle ona koju sam poslao redakciji, bez uredničke intervencije i lekture)
